 Maðarska se nalazi u srcu Evrope, u Karpatskom Bazenu, okru¾enom planinama Karpata, Alpa i ju¾noslovenskih gora.
895.godine, tra¾eæi bezbjednost od napada turskih plemena i novu domovinu oni su skrenuli prema Karpatskom Bazenu. U licu Arpada su izabrali svoju plemensku voðu. Maðarska do kraja XI. veka kao velesila Srednje Evrope pojavila se na Istoku i Zapadu, kao osnivaè. 1301 godine je izumrla dinastija Arpadoviæa, a za njoj je sljedila francuska-napuljska dinastija An¾uvinaca. Vladavina druge dinastije An¾uvinaca je poznata po svojoj osvajaèkoj politici. Maðarska je postala velesila u Srednjoj Evropi, i saèuvala je ovaj status do 1490 godine, sve do smrti Matije I. Kulturni uspon, osnivanje prvog maðarskog univerziteta (Peèuh 1372) takoðer svedoèi o tome, da tokom krize u Zapadnoj Evropi Maðarska An¾uvinaca je cvjetala.
U meðuvrjemenu turci su neposredno pretili zemlji (poèetak XV. stoljeæa). Potpuno podjarmljivanje je spretio legendarni vojskovoða Janos Hunyadi. Njegov sin, Matija (Corvin) Hunyadi je krunisan za kralja 1458 godine. Posle u mohaèkoj bici (1526 g.) maðarska vojska je pretrpela poraz, ¹to je za duge godine odredila polo¾aj zemlje. Zemlja je rascepljena na tri djela. Sveta Liga je oslobodila Budim 1686 godine. Najveæi predstavnik maðarskog plemièkog liberalizma, grof Istvan Szechenyi je shvatio da prvi razlog zaostalosti Maðarske je feudalni sistem. Lajos Kossuth, drugi znaèajniji maðarski politièar svog vremena je bio predstavnik radikalnijeg od Szechenyi smjera i potporu je oèekivao od ¹iroke publike. 15. marta 1848 godine zapoèela je revolucija u Pe¹ti, a kasnije na inicijativu Ferenca Deaka, «mudrog èoveka domovine», zapoèeli su se pregovori o pogodbi. Kao rezultat pregovora Habsbur¹ka Monarhija 1867 godine se pretvorila u dualistièki dr¾avni savez Austrije i Maðarske. 1914 godine Maðarska je stupila u rat na strani austrijanaca, u rat, koji se zavr¹io porazom. U junu 1920 godine Maðarska je potpisala trianonski (versajski) mir.
U drugom svjetskom ratu zemlja se opet borila na strani njemaca. Na kraju rata, posle poraza Maðarska se na¹la pod ruskom upravom. U februaru 1956 godine umro je Staljin, ¹to je pokazalo Maðarima moguænosti demokratizacije. 23-eg oktobra 1956 je dovelo do izbijanja revolucije, koja je pora¾ena ruskim trupama.
Krajem 80-ih godina Sovjetski Savez je shvatila svoju krizu, i da mu je nemoguæe upravljati i kontrolisati istoèno-evropsku zonu. 23 oktobra 1989 godine je osnivana Maðarska Republika.
12-og marta 1999 godine dr¾ava se pridru¾ila NATO. 1-og maja 2004 godine Maðarska je stala èlanom Evropske Zajednice.
|
